Šta je ESP? Sve o kontroli stabilnosti automobila

Jedan od najvažnijih napredaka u istoriji automobila u pogledu bezbednosti je bio Kontrola stabilnosti. Od svog dolaska na tržište, ovaj sistem, u narodu poznat kao ESP, je postao anđeo čuvar vozača, koji je uspio da smanji nezgode uzrokovane gubitkom prianjanja ili proklizavanjem za 80%. A to je da se svojim brzim i efikasnim radom proglašava kao drugi najvažniji sigurnosni sistem samo iza pojasa.

Uprkos činjenici da do novembra prošle godine 2014. nije izašla rezolucija koja je primorala proizvođače da ugrade ESP kao standard, ovo sistem je 1995. godine razvio Bosch u saradnji sa Mercedesom i isprva je koristila reprezentativna limuzina brenda, S-klasa. U narednih nekoliko redova ne samo da ćemo saznati šta je ova kontrola stabilnosti i kako funkcioniše, već i kako štitimo ovaj sistem i mogućnosti isključenja koje nudi. Pridruži nam se.

Šta je ESP?

ESP ili kontrola stabilnosti To je sistem koji djeluje kada vozilo izgubi putanju koju označava upravljač.. Automatski radi na kočnice kako bi povratio kontrolu nad automobilom nakon gubitka prianjanja i, ukratko, stabilnost koja nam garantuje tu sigurnost u pokretu. Bilo da dođe do klizanja ili gubitka prianjanja pozadi, sprijeda ili oboje, ovaj sistem će se ponašati u skladu s tim, vraćajući vozilo na putanju sve dok ne prekoračimo granice postavljene od strane fizike.

Kontrola stabilnosti radi sa sličnim popularnim sistemima kao što su ABS ili kontrola proklizavanja., kočenje točkova pojedinačno kada otkrije opasnu situaciju. Situacija do koje dolazi kada ponašanje vozila ne odgovara nalogu koji vozač daje volanom. Brojne studije su to zaključile isti sistem je u stanju da smanji smrtnost na putevima za 20% izbegavanje izlaza sa puta.

Kako funkcioniše ESP?

El funkcioniranje kontrola stabilnosti se zasniva na radu neki aktuatori koji se nalaze u kočionom sistemu, u nekim senzori koji prikupljaju informacije i u elektronska kontrolna jedinica (UCE) koji analizira podatke i onda je odgovoran za izdavanje naloga. Ova jedinica uspoređuje podatke prikupljene od senzora brzinom od 25 puta u sekundi, ako u bilo kojem trenutku otkrije da položaj volana ne odgovara putanji vozila, ESP će intervenirati.

Ovu informaciju ECU prikuplja od senzora ugla upravljača, koji izvještava o kretanju volana, od senzora brzine rotacije, zajedničkih za ABS, koji izvještavaju o mogućim blokiranjima kotača, i na kraju, od senzora ugla rotacije i poprečnog ubrzanja, zadužene za slanje informacija o stvarnoj putanji vozila. Sa svim ovim informacijama elektronska kontrolna jedinica će procijeniti situaciju kočenje, ako je potrebno, točak ili točkove koji su najpogodniji za vozilo da povrati putanju.

Ključ za rad ESP-a daje poznavanje ovog sistema točka koji se okreće različitom brzinom od ostalih. Na taj način može otkriti radi li se o gubitku prianjanja prednje osovine, podupravljanju, proklizavanju zadnje osovine, preupravljanju ili obje osovine. Selektivno, zavisno od svakog slučaja, kontrola stabilnosti će kočiti točkove ili čak smanjiti obrtni moment kako bi se smanjilo to proklizavanje i vrati nas na pravi put.

Da bi performanse ESP-a bile jasnije, možemo navesti primjer. Zamislimo da prebrzo uđemo u lijevo skretanje i primijetimo kako prednji dio našeg automobila izlazi iz putanje, odnosno počinje understeer. Ovaj sistem će procijeniti prikupljene informacije i to u desetinkama sekunde, djelovat će kočenjem u ovom slučaju lijevog zadnjeg točka. Ako ponovimo istu situaciju ali proklizava zadnja osovina, tj. preživjet ćemo, el sistem će kočiti prednji desni točak kako bi se povratila putanja.

Kako voziti auto sa ESP-om?

Djelovanje ESP-a nas štiti u slučaju gubitka prianjanja koji uzrokuje skretanje s putanje. U određenim situacijama, performanse vozača mogu ugroziti rad ovog sistema, prevarivši ga da izda neprecizna naređenja automobilu. Kontrola stabilnosti zna kuda želimo ići zahvaljujući volanu, pa ako njome ne upravljamo jasno i precizno, nećemo pomoći ESP-u da radi. Važno je da nemojmo se vratiti, ograničavajući se na usmjeravanje volana kamo želimo ići.

Isto tako, važno je voditi računa o stanju vozila. Moramo to imati na umu održavati gume u dobrom stanju to će u većoj mjeri izbjeći gubitak prianjanja, kao i pomoći da se povrati putanja u situacijama podupravljanja i preupravljanja. Iako zvuči tipično, ostanite mirni Možete promijeniti ravnotežu između straha i nesreće, pa uprkos tome što je fraza koja se obično izgovara u ovim slučajevima, pokušajte zadržati prisebnost.

Možemo li isključiti ovu pomoć?

Većina modela koji montiraju ovaj sistem nam daje mogućnost potpunog isključivanja ovog pomagala ili ograničavanja njegovog djelovanja. Ovaj sistem aktivno radi sa kontrolom proklizavanja, sistemom koji sprečava da točkovi izgube prianjanje pri pokretanju iz mesta, smanjujući snagu vozila. Kada ga isključite, instrument tabla će odražavati ovo isključenje, automatski će se ponovo povezati ako prođemo podešenu brzinu u nekim modelima.

Razlog zašto proizvođači dozvoljavaju isključenje je taj što je npr. vozeći na određenim površinama, korisnije je da se sva snaga usmjeri na kotače uprkos proklizavanju. Stoga, na određenim terenima, performanse ESP-a mogu uzrokovati dublje kopanje točkova. Takođe, kontrola stabilnosti ograničava sportsku vožnju, ne dozvoljavajući proklizavanje ili preupravljanje. U ovim slučajevima preporučuje se izbjegavanje isključivanja ESP-a osim na stazi.

Može se desiti i da morate da vozite bez ovog pomagala jer ga vaš automobil ima kvar u ESP-u.

ESP je samo trgovačko ime

Iako svi znamo sistem stabilnosti kao ESP, ovi akronim Oni odgovaraju na komercijalno ime koje su izmislili Bosch i Mercedes. Većina proizvođača je ipak prihvatila ovo ime postoje neke firme koje koriste druge. Na ovaj način BMW ga naziva inicijalima DSC, Ferrari sa onima od CST, Maserati umjesto toga bira one od MSP-a ili Nissan one od VDC između ostalih. Svi oni reaguju na isti sistem, biće generički naziv ESC, Elektronska kontrola stabilnosti.